Davnog 13. srpnja 1264. godine bio je prvi pisani spomen Lupoglava (Castrum Lupoglau). U tu se čast na isti datum obilježava Dan općine. Program je počeo u petak svečanom sjednicom Općinskog vijeća koju je vodio predsjednik Uroš Andrejević, a o današnjem Lupoglavu govorio je načelnik Franko Baxa. Skup je u ime Istarske županije pozdravio dožupan Marin Brkarić.
Nakon nastupa ženske klape »Koral« predstavljen je šesti zbornik Općine Lupoglav, koji se izdaje od 1997. godine, a čiji je glavni urednik mr. sc. Božo Jakovljević. Sveučilišni profesor Slaven Bertoša rekao je da je Lupoglav jedna od rijetkih općina koja uspijeva redovno izdavati bogati zbornik, prof. Ferdinand Tončinić istaknuo je problem depopulacije Lupoglavštine, a na vrijednost ovog izdanja osvrnula se i Laura Šuperina.
U večernjim satima ispred općinske zgrade program su vodile učenice Marijana i Antonela, a bila je to prigoda da nastupe i oni najmlađi, polaznici lupoglavskog dječjeg vrtića, učenici ovdašnje područne škole, ali i oni malo stariji, koji su izveli predstavu »Teštament«. (na slici)
Obilježavanje Dana općine završava danas, muškim malonogometnim turnirom.                                                                      

   A. DAGOSTIN

TREĆA MANIFESTACIJA »KAKO SE NEKAD DELALO PO

STARINSKI«

BOLJUNSKO POLJE - »Di ćemo još poć žet?«, pitala je Erminia Drndić  završivši s majkom Anom Vozilom »žetvu z srpi« na polju u zaselku Bulada, gdje je održana treća tradicijska manifestacija »Kako se nekad delalo po starinski«. Tijekom manifestacije se prvenstveno djeci, ali i ostalim zainteresiranim prikazuju tradicijski poljodjelski poslovi prije tehničke revolucije. Prikazujući proces nastanka žita, posjetitelji su ga želi srpom te ga zatim prenijeli do vršilice stare stotinjak godina. Atrakcija manifestacije bilo je paljenje stare vršilice, koja je tek treći put proradila ispustivši veliki oblak dima i izmamivši pljesak publike. Uslije dilo je vršenje žita - »makinanje z vršilicon« - postupak kojim se slama odvaja od žita i stavlja na kopu.
Cvetko Blašković, povratnik iz SAD-a, vlasnik je stoljetne vršilice koja je izvorno vršila panonsko žito u Mađarskoj, dok je dvotaktni motor Aran riječke tvrtke Torpedo kupio u Rijeci. Zajedno s predsjednikom udruge Milanom Paškvalićem osnivač je nove udruge »Bulada-Rumanija«, koja je dobila ime po zaselcima u Boljunskom polju i koja će se truditi obnoviti i sačuvati tradiciju i običaje mještana ovog kraja. Osim toga, cilj udruge je uređenje područja Bulade i Rumanije te organiziranje sportskih i kulturnih manifestacija.
Program je počeo prezentacijom košnje trave kosom - »košnja na roki« - u kojoj je 95-godišnji Ivan Ladika, zvani Zvanić, pokazao kako ga ne bez razloga, unatoč godinama, susjedi smatraju najboljim koscem Boljunskog polja. Za kraj su mještanke prikazale kako se nekad prelo i plelo vunu. Nekoliko stotina metara od sela nalazi se izvor Bulada koji su mještani uredili, a zanimljivo je da izvor ni za najvećih suša ne presušuje. Paškvalić kaže da se nekada čak iz Vranje i okolice dolazilo tu po vodu.
Za sve je sudionike osigurana ukusna domaća maneštra, a fešta se nastavila u noć.

A. DAGOSTIN

Osamdesetak žena ukrcalo se u vlak na željezničkoj stanici Lupoglav, te na svom putu do Raše prošlo kroz nekoliko tunela, rubom Parka prirode Učka, Vele Drage u Vranji, nad Šušnjevicom – mjestom Istrorumunja, uz prostrano Čepićko polje, a onda uz tok rijeke Raše.

U povodu Međunarodnog dana žena lupoglavska općina prvi je put organizirala pomalo neuobičajeni izlet izvanrednim vlakom željezničkom prugom Lupoglav – Raša. Osamdesetak žena ukrcalo se u subotu poslijepodne u vlak na željezničkoj stanici Lupoglav, te na svom putu do Raše prošlo kroz nekoliko tunela, rubom Parka prirode Učka, Vele Drage u Vranji, nad Šušnjevicom – mjestom Istrorumunja, uz prostrano Čepićko polje, a onda uz tok rijeke Raše. Danas gotovo zaboravljena pruga izgrađena je teškim i napornim dobrovoljnim radom pedesetih godina prošlog stoljeća. Iako dobrim dijelom prolazi područjem lupoglavske općine, tek su se rijetki njome vozili. Tako se niti Aurelija Križman te Marija Valčić iz Boljunskog Polja nikad nisu vozile tom prugom pa im je izlet izvanrednim vlakom bio jedinstvena prilika za to. Prugom su u rujnu prošle godine prošli i učenici trećeg i četvrtog razreda Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin područne škole u Lupoglavu. Svoje su dojmove pretočili u likovna i literarna djela te ih objavili u učeničkom informativno-stvaralačkom listu. Razradili su i način kako oživiti prugu koja odlazi u povijest, a ipak je još uvijek u voznom stanju te zaključili da bi se, uz osmišljavanje turističkih sadržaja, ona mogla zvati »Turistička pruga naša Lupoglav – Raša«. Željeznička pruga Lupoglav – Raša, duga 53 kilometra, građena je od 1948. do 1951. godine radi prijevoza ugljena. Gradili su je radnici i dragovoljci, omladinci, prisilnim i slabo plaćenim radom. Otvorena je 30. prosinca 1951. godine, redovni teretni promet krenuo je šest mjeseci kasnije, a putnički 1959. godine, ali je brzo ukinut zbog malo putnika. Na pruzi je sedam željezničkih postaja Lupoglav, Učka, Šušnjevica, Kožljak, Kršan, Vetva i Raša, 27 cestovnih prijelaza, četiri tunela, devet podvožnjaka i nadvožnjaka, 84 propusta i mostova. Najviša kota od 400 metara nadmorske visine je u Lupoglavu, a najniža od tri metra u Raši.

LUPOGLAV - Izmjenama odluke o komunalnom doprinosu jednoglasno donesenim na posljednjem zasjedanju lupoglavskog vijeća predviđeno je da se prvih deset investitora na području industrijske zone Lupoglav oslobodi plaćanja komunalnog doprinosa.
- Riječ je o jednoj od poticajnih mjera usmjerenih u razvoj poduzetništva i lupoglavske zone, rekao je načelnik Franko Baxa. Usporedno s tim stvaraju se i ostali preduvjeti za početak rada zone. Pri kraju je javna rasprava i javni uvid u urbanistički plan uređenja prve faze ove zone koja obuhvaća 20 hektara površine, od čega su tri hektara u općinskom vlasništvu. Odlukom o ugostiteljskoj djelatnosti usklađenoj s novom zakonskom regulativom, radno vrijeme ugostiteljskih objekata je od 6 do 24 sata s time da restorani i barovi mogu raditi najkasnije do 2 sata uz prethodnu suglasnost poglavarstva. Novina je da mogu raditi i duže, ali najmanje pet dana prije održavanja prigodnih proslava, svadbi ili maturalnih zabava moraju za to podnijeti zahtjev poglavarstvu. Zaključkom o broju, vrstama i visini stipendija predviđeno je da se u predstojećoj školskoj godini raspiše natječaj za 15 novih učeničkih stipendija u iznosu od 350 kuna mjesečno te pet studentskih u iznosu od po 750 kuna mjesečno. Općina Lupoglav trenutno stipendira 35 učenika i 16 studenata, za što je u proračunu osigurano 120 tisuća kuna.

                                                                                       (G. Č. Š.)

Načelnik Franko Baxa zadovoljan je ostvarenjem prošlogodišnjeg proračuna s obzirom na to da je, kaže, realizirano oko 80 posto planiranih programa. Najveća pozornost posvećena je rješavanju komunalne infrastrukture, a time i stvaranju boljih uvjeta života na lupoglavskom području. - Financijski najznačajniji zahvat bilo je investicijsko održavanje cesta u što je usmjereno oko 900 tisuća kuna. Sanirane su postojeće i asfaltirane nove dionice tako da je danas asfaltirano više od 95 posto nerazvrstanih cesta. Nastavili smo i s izgradnjom javne rasvjete koja je, izuzme li se nekoliko zaseoka ili pojedinačnih kuća, uglavnom završena, kaže Baxa. Na 95 četvornih kilometara lupoglavske općine koja ima status brdsko-planinskog područja živi 929 stanovnika »nepovoljne« starosne strukture. Cilj je stoga, veli Baxa, zadržati mlade. Općina Lupoglav, uz ostalo, sufinancira rad vrtića, a od lani dodjeljuje stipendije svim učenicima i studentima sa svog područja pa ove školske godine stipendira 51 učenika i studenta. Od početka ove godine naknada za novorođenče umjesto dosadašnjih tisuću kuna iznosi tri tisuće. Iako je riječ uglavnom o simboličnim poticajima, u zadnje je vrijeme primjetan trend zadržavanja mladih u rodnom kraju. Sve se veća pozornost posvećuje kulturnim i tradicijskim manifestacijama. Uz znanstveni skup »Susreti s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine«, izdavanje lupoglavskog zbornika, podržava se i tradicijski susret koji se pod nazivom »Zasopimo i zakantajmo po stare užance« održava u Boljunu. Nastojat će se potaknuti i nove manifestacije kojima bi se valorizirala tradicija i kulturna baština tog dijela Istre. Govoreći o ovogodišnjim programima, Baxa je istaknuo da je prioritet pokretanje industrijske zone Lupoglav. Pri kraju je izrada detaljnog plana uređenja zone koji bi se trebao donijeti najkasnije u travnju ove godine. Veli da je nekoliko zainteresiranih poduzetnika koji bi gradili poslovne objekte. U Općini razmišljaju o novim poticajima poduzetništvu. – Pregovaramo s jednom poslovnom bankom o realizaciji kreditne linije. Sufinancirali bismo, naime, dva posto kamate poduzetnicima koji će ulagati u industrijsku zonu u Lupoglavu, kaže Baxa. Prvi put, na prijedlog poglavarstva, Općinsko vijeće je u proračunu predvidjelo 150 tisuća kuna za sufinanciranje poljoprivrednih proizvođača s time da će se kriteriji naknadno definirati. Na lupoglavskom području prevladava stočarstvo i proizvodnja mlijeka. Procjenjuje se da ima oko šesto ovaca te oko četiristo krava, a mjesečno se PIK-u Rijekaisporuči oko 40 tisuća litara mlijeka. Ove bi godine trebala početi i gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Boljunu te popločenje dijela boljunskih ulica, a općina će, rekao je Baxa, sufinancirati izgradnju vodovodnog ogranka prema Brestu.
- Počet će se i s lani ugovorenim uređenjem fasade općinske zgrade koja zbog vremenskih prilika još nije realizirana. U sklopu te investicije uređen je park i dječje igralište ispred općinske zgrade. Planiraju se postaviti i klupice da bi park od oko 800 četvornih metara površine postao mjesto okupljanja najmlađih i njihovih roditelja. Za uređenje parka i fasade općinske zgrade predviđeno je oko 380 tisuća kuna, rekao je Baxa. Pored onog u sklopu vrtića, ovo je drugo dječje igralište na lupoglavskom području. Krajem prošle godine ugovorene su izmjene i dopune Prostornog plana Općine s obzirom na to da postoji interes za manjim proširenjem građevinskih zona i mijenjanjem nekih odredbi. U Lupoglavu dosta očekuju od osnivanja turističke zajednice središnje Istre. - Poglavarstvo je dalo »zeleno svjetlo« za osnivanje TZ-a od kojeg očekujemo doprinos jačanju turističke valorizacije našeg područja, veli Baxa. Općina je dijelom u obuhvatu Parka prirode Učka, a na njenom je području i kanjon Vela draga s vapnenačkim tornjevima izuzetne geomorfološke vrijednosti te nekoliko vrijednih lokaliteta poput Pupičine peći i srednjovjekovnog gradića Boljuna. Moguće je, k tome, razviti raznovrsne turističke sadržaje, seoski turizam i razne oblike rekreacijskih aktivnosti, od jahanja, slobodnog letenja do biciklističkih i planinarskih tura.

Frankie John Zrinšćak (Nezavisna lista Marina Škrlja): – Propust je što se lani odužilo osnivanje poglavarstva. Trebalo je biti osnovano u veljači, a profunkcioniralo je tek u rujnu. Prošle je godine izmijenjen pravilnik o stipendiranju tako da sada stipendije dobivaju svi učenici i studenti. Žalosno je, međutim, da su na listi i djeca nekih roditelja dobrih platežnih mogućnosti. Pitanje je zašto se išlo naglo u promjenu pravilnika, proizlazi da se netko time okoristio. Bilo bi bolje da oni koji nemaju novca dobiju veću stipendiju, a ne da svi imaju isto. Slabo se potiče gospodarstvo i poljoprivreda, iako Lupoglav na osnovu brdsko-planinskog statusa ostvaruje dodatna proračunska sredstva. Propust je i to što u Vranji već dvije godine nema mjesnog odbora.

Zorko Ivić (HDZ): – Problem je što nedostaje strategija razvoja općine Lupoglav iz čega proizlaze i drugi nedostaci. Gotovo pedeset posto proračunskih sredstava prenosi se iz godine u godinu. Kasni se s pripremom dokumentacije za projekte, što je potom glavni izgovor za kašnjenje projekata. Malim projektima, poput javne rasvjete ili nešto malo asfalta, nagrađuje se izabrane pojedince. Propust je i to što je Boljun već tri godine raskopan. Prvo se zbog rješavanja infrastrukture tri, četiri godine čekalo projektnu dokumentaciju i dozvole, onda se išlo raditi, a sada se opet čeka popločenje ulica, iz čega proizlazi ili nesposobnost ili nerad. Veći dio proračuna troši se na funkcioniranje općine, za plaće. Na teret proračuna su dva komunalna radnika, a da se, barem kada je o Boljunu riječ, ne vide efekti njihovog rada. Vijećnici nisu informirani o radu poglavarstva pa je od njegovog osnivanja uloga vijećnika marginalizirana.

Radovan Sergo (Nezavisna lista Marina Škrlja): - Dio proračunskih sredstava prenaša se iz godine u godinu, odnosno proračun se ne ostvaruje kao što je planiran. Zahtjev je oporbenih vijećnika da nakon svake sjednice poglavarstva dobijemo izvješće o radu, no načelnik se poziva na odredbe prema kojima se izvješće podnosi svaki šest mjeseci. Pri izgradnji infrastrukture, primjerice izgradnji vodovoda ili asfaltiranju ceste, primjetno je da se zaobilaze mještani koji nisu politički podobni, o čemu je bilo dosta primjedbi ljudi s terena. Već nekoliko godina u proračunu se spominju vodovodni ogranci Ravno Brdo i Brest, no još nisu realizirani. Infrastrukturni zahvati rade se bez plana, primjerice, prije nekoliko godina u Dolenjoj Vasi asfaltirana je cesta do crkve, nakon godinu dana, zbog izgradnje vodovodnog ogranka, asfalt je raskopan, kao da se to nije moglo prethodno isplanirati.