|
|
|
|
 |
g.š. 45°19'014''N
g.d. 14°08'59''E
n.v. 250 m
nalazi se na križištu državne ceste D500 [Tunel Učka (D3) - Vranja - Šušnjevica
- Kršan (D64)], lokalne ceste L50084 [Lupoglav(D44) - Vranja(D500)] i nerazvrstanih
cesta
poštanski ured HP-PS Pazin
pošta: 52434 Boljun
pozivni
broj 052
|
|
Naselje u općini Lupoglav Istarske županije, smješteno
na južnim padinama
Ćićarije, u mikroregiji Središnje Istre, 5 km jugoistočno od naselja Lupoglava.
|
|
Dijelovi naselja su zaseoci: Baričko Selo (od 1880. do 1910. i 1948. ime je Baričevići), Brc (od 1900.
do 1910. ime je Berc), Grozići, Kikovija, Mavrovija (1948. ime je Mavri), Rušanija,
Sergovija i Stara Cesta. |
površina 17,02 km2
86 st. (2001.)
32 domaćinstava
-prosj. god. stopa pada -2,61% (1991.-2001.)
- prosj. gustoća naseljenosti 5 st./km2
-
žena 51,2%, muškaraca 48,8%
-
stanovništvo po dobi: u dubokoj starosti (mlado 17,4%, zrelo 44,2%, staro 38,4%)
|
|
gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, kamenolom,
trgovina, ugostiteljstvo i obrti (automehaničarski, autolimarski, vučna služba);
HEP, Hrvatske ceste, arhitektonski biro i benzinska postaja.
 |
 |
Vranja, prvo naselje
bila je utvrda na uskoj izbočenoj stijeni koja je s tri strane okružena provalijama
bujičnih potoka što se slijevaju u Vranjsku dragu. Nastala
je oko X-XI. st., a možda i prije. Spominje se 1102. kao castrum Vrane, a do XV. st. utvrda je bila nekoliko puta obnavljana i učvršćivana radi obrane od
Osmanlija. Od XVI. st. pripadala je Pazinskoj knežiji, a odigrala je važnu ulogu u Uskočkom ratu.
Današnje naselje Vranja nalazi se zapadnije bliže cesti ("istarska Jozefina", dovršena
1785.) koja je nadomjestila dotadašnju stazu iz središnje Istre preko Učke.
|
|
|
Sjeverno od utvrde izgrađena je
u XV. st. župna crkva sv. Petra i Pavla apostola
u kojoj su ostatci zidnih slika, freske
kasnogotičkog istarskog majstora nastale oko 1470., te glagoljski grafiti. Crkva
je produljena 1697., a 1832. dograđene su bočne kapele. U II. svjetskom ratu
1944. srušena je, obnaljana 1959., a temeljito je obnovljena 1997. Župa je osnovana 1102., Buzetski
dekanat Porečko-pulske biskupije. |
|
|
Vranjska draga ili Vela draga, draga
oblikovana erozijskim i korozijskim procesima u tercijarnim naslagama, kraj naselja
Vranja u sjeverozapadnom podnožju Učke.
Zbog svoje je iznimnosti (slikoviti
denudacijski oblici) 1964. proglašena geomorfološkim spomenikom prirode. Počinje
na visini od oko 600 m, a najniži joj je dio na cesti Vranja-Boljun (153 m). u gornjem
je dijelu široka oko 450 m, a najuža je kraj nasipa željezničke pruge (oko 150 m).
Ukupna joj dužina iznosi oko 3500 m i među najvećima je od mnogobrojnih draga koje
su u gološkoj prošlosti ovog dijela Učke usječene ili kanjonski urezane radom vodenih
bujica. Može se zapaziti s dijela magistralne ceste Tunel Učka-Pazin te od Boljuna i Paza, a najuočljivija je na izlazu iz cestovnog tunela na istarskoj strani, kraj
predtunela Zrinšćak. U njezinu središnjem dijelu isticalo se šest okomitih i šiljatih
ostjenjaka (tornjeva, odnosno kampanila) visokih 50-90 m. prilikom gradnje cestovnog
tunela, odnosno vertikale ispod Zrinšćaka uništeno je nekoliko tornjeva.
Danas je vranjska draga omiljen alpinistički izazov mnogim slobodnim penjačima i rekereativcima.
 |
|
|